Vinodolska vrela i perila

underline-wave.png
vrela

Vinodolska dolina je prekrasan spoj prirode i ljudskog truda. Kameni stupi (stepenice) uklesani u stijene, staze i puti, gromače, studenci i perila dokaz su što sve čovjek može stvoriti svojim rukama da si olakša život, a da ne naruši sklad prirode koja ga okružuje.

Ovaj projekt nudi nam jedan drugačiji Vinodol, sliku teškog i mukotrpnog života na zemlji i od zemlje.
Možemo li danas, otkrivajući takav Vinodol postati bliži, ne samo prirodi nego i sebi samima? Pokušajte!

VINODOLSKA VRELA I STUDENCI

underline-wave.png

Vrelo ili vrilo naziv je za prirodni izvor vode kakvima Vinodol obiluje. Međutim, u dugim ljetnim mjesecima mnoga vrela su presušila, a potreba za vodom je bila velika.

Vodu je, stoga trebalo sakupiti, ograditi i zaštititi te učiniti dostupnu ljudima. Tako su  nastala ova graditeljska djela, u narodu zvana studenci, kao rezultat ljudskih potreba, muke i rada.

Na području Drivenika, Grižana i Bribira istražili smo i zabilježili više od pedeset (?) vrela premda je njihov pravi broj veći. Već u drugoj polovici 19. st. vrela su obzidana lijepim, klesanim kamenom. Rad je to domaćih majstora klesara koji su ove male građevine često ukrašavali raznim ornamentima, što svjedoči i o estetskoj, a ne samo uporabnoj vrijednosti.

Premda su mnoga starija vrela nedatirana na kamenu čitamo i godine: 1842. (Kričina), 1866. (Drivenik), 1876. (Barci), 1877. (Podskoči), 1881. (Miroši), 1889. (Grižane).

Početkom 20. st. djelatnost na zaštiti vrela je pojačana, vjerojatno  potaknuta od službenih vlasti, tako da većina vinodolskih vrela nastaje u razdoblju prve polovice 20. st. , a najviše tridesetih godina 20 st. Primjena novih tehnologija vidljiva je u ovom razdoblju u korištenju betona. Međutim, često se i tom prigodom klešu lijepi kameni okviri oko metalnih vrata što zatvaraju i štite vrelo. (npr. Marušići, Barci, Belgrad, Bašunje …).

U ovom razdoblju u pojedinim mjestima, trudom mještana proveden je vodovod od najbližeg vrela u mjesto da bi voda bila dostupnija ljudima. Tako je 1902. god. u Kamenjak dovedena voda iz belgradskog vrela Dobrovica, 1935. iz vrela Jurišino u središte Bribira, 1942. g. izgrađene su dvije slavine u mjestu Goričine (Drivenik) iz vrela Babljak itd.

Većina vrela se koristila sve do sedamdesetih godina 20 st., ali  kada je vodovod opskrbio vodom vinodolska mjesta vrela su  napuštena i zaboravljena.

PERILA

underline-wave.png

Uz većinu vinodolskih vrela nalazi se uređeno perilo (perilišće) gdje su žene prale robu. Različitog su oblika, od kamena ili betona, jednog ili više bazena u koja je doticala voda iz vrela. Stranice bazena su nakošene prema unutra što je omogućavalo ženi pranje robe. U blizini je obvezno i brentišće, kamen ili slična izdignuta površina na koju bi žena odložila brentu ili kabal.  Neka perila imala su i korita – kamenice na kojima se napajala stoka.

Na čistoću perila pazili su svi mještani i redovito ga čistili. Zato perila nisu bila samo mjesta na kojim se roba prala već i mjesta dječje igre, druženja, pjesme i šale.

- VODA -
svakodnevna briga i posao

underline-wave.png

Jedan od svakodnevnih poslova vinodolskih žena bio je donijeti u kuću vodu s vrela. Voda je bila potrebna za pranje, kuhanje i piće ljudima i blagu. Žena je vodu  nosila u brenti, drvenoj (kasnije limenoj) otvorenoj posudi oko 25 litara koju je na leđa pričvrstila oprtom ili plašćenicom. Obitelj koja je imala kravu ili ovce trebala je dnevno oko pet brenti vode, a kada se pralo rublje i više.               

Pranje rublja je zahtijevalo puno pažnje i vremena. Ako se roba prala kod kuće u parilnjaku trebalo je donijeti nekoliko brenti vode s vrela. Bijelo rublje se lušijalo (izbjeljivalo uz pomoć pepela), a nakon toga u kablu nosilo na perilo, pralo, tuklo palicun i dobro ispralo.

Po vodu se išlo i po buri i po kiši, po ljetnoj sparini i hladnoći. Žena s brentom bila je svakodnevna slika u Vinodolu sve do sredine 20. st. Spomenik njoj u središtu Grižana  podsjetnik je na ta vremena.

PROŠEĆITE VINODOLOM

underline-wave.png

Predlažemo Vam da prošećete Vinodolom i pogledate neka od ovih vrela i perila:

Drivenik

underline-wave.png

Većina driveničkih vrela i perila (ukupno ih je 15) nastala je u razdoblju od 1928. do 1941. godine. Međutim, najzanimljiviji je vrelo Stari smješteno ispod driveničke Gradine na nepristupačnom mjestu, daleko od prometnice i naselja. Samo ime ukazuje na njegovu starost, a potvrđuje to i godina 1866.  uklesana na kamenom luku iznad otvorene strane vrela. Ovo je jednostavno, malo vrelo nastalo iz nasušne potrebe čovjeka za vodom.

Vrelo i perilo Kokanj nalazi se na starom putu koji iz Cerovića, uz jezero vodi do Triblja. Ovo  driveničko vrelo nastalo je 1942. godine. Premda je betonsko i ne spada u red najstarijih zanimljivo ga je pogledati. To je tipično driveničko vrelo kojemu je voda zatvorena i usmjerena na perilo. Desno je prostor u kojemu se pralo rublje, tu je i  brentišće dok je s vanjske strane i korito na kojem se napajala stoka. Obližnje selo Kokanj i ovo vrelo koje je služilo mještanima pružaju sliku nekadašnjeg Vinodola. Selo Kokanj je napušteno, a ista sudbina zadesila je i ovo vrelo.

Sigurno najljepše driveničko vrelo je Piralo. To lijepo kameno vrelo s perilom podignuto je 1939. godine i nalazi se u neposrednoj blizini glavne ceste Tribalj – Drivenik. Pravi je primjer klesarskog umijeća Vinodolaca. Kamena volta, brentišća, zidići i kanalići brižljivo su klesani i sastavljeni u lijepu cjelinu.

Grižane

underline-wave.png

Područje Grižana obiluje vrelima koja su ljudi zarana uredili i obzidali. Mnoga starija vrela nisu datirana, a na nekima se spominju godine kao npr. 1876. u Barcima, 1881. u Mirošima, 1889. u Grižanima. Međutim, većina je podignuta ili obnovljena 30– ih i 40– ih godina 20. st.

Od tridesetak vrela koliko ih se sačuvalo do danas predlažemo Vam da svakako pogledate vrelo i perilo Bačevo u središtu mjesta Grižane. Vrelo su uredili, metalnim vratima zatvorili i lijepim klesanim kamenim okvirom ukrasili 1889. godine žitelji mjesta Grižane,  kako kaže i natpis na vrhu. Iz vrela je cijevima ispod ceste voda dovedena do perila. Ono je veliko, betonsko,  smješteno ispod velike lipe u čijem hladu  možete i Vi malo predahnuti .

Na području Grižana ima nekoliko prekrasnih starih kamenih vrela i perila. Jedno od njih je tzv. Šmitova voda u mjestu Franovići (zovu ju još i Lešće). Nalazi se uz samu cestu Bribir – Grižane što je razlog više da zastanete i pogledate.

Iz vrela voda dolazi uskim kanalićem do velikog bazena u kojem se prala roba. Oko tog bazena poslagano je devet velikih kamenih blokova nakošenih prema unutra što je olakšavalo ženama pranje rublja. Iz bazena je prljava voda drugim kanalićem otjecala u polje. Cijelo perilo je izrađeno od klesanog kamena, a samo vrelo je 1941. godine zaštićeno i zatvoreno metalnim vratima.

Istom tipu kamenih vrela i perila pripadaju i  sljedeća dva koja Vam preporučamo za posjet i razgledavanje.

Jelenčićeva voda nalazi se na starom putu što vodi od crkve sv. Ane u Barcima prema mjestu Jelenčići.

Vrelo Židovalj nalazi se u Kostelju. Do njega vodi uređena staza kada se s  glavne ceste    Grižane –Tribalj skrene u Karliće.  Vrelo je lijepo uklopljeno u okoliš, a u njegovoj blizini se nalazi veliki janjac (stablo topole).

Bribir

underline-wave.png

Gotovo svako bribirsko selo imalo je svoju vodu tj. vrelo i perilo. Sačuvalo ih se dvadesetak, od kojih su neka nepristupačna i razrušena. Većina bribirskih vrela i perila uređena je u prvoj polovici 20. st.,  nekoliko ih potječe iz 19. st. (Kričina 1842. g., Lokvica-  Podskoči 1877. g. ), dok je veći broj perila  nedatiran.

Na bribirskom području ima puno lijepih, kamenih vrela i perila od kojih Vam za posjet  preporučamo neka.

Propasta vrelo – nalazi se u mjestu Ugrini, u neposrednoj blizini glavne ceste za Bribir iz pravca Novog Vinodolskog. Samo vrelo je lijepo obzidano i otvoreno s prednje strane. Na luku iznad otvora uklesana je godina izgradnje 1909. Sa strane je brentišće i kameni zidić, a voda kanalićem odlazi u perilo – veliki bazen obrubljen kamenim blokovima na kojima se prala roba.   

Drugo vrelo nalazi se u mjestu Jargovo. Na vrlo pristupačnom je mjestu. Dvadesetak kamenih stepenica spušta se s ceste do vrela i perila. Vrelo je otvoreno, uređeno i lijepo obzidano. Sa svake strane otvora nalazi se kameni zidić, koji je služio kao brentišće. Iz vrela voda kanalićem dolazi do perila, koje je jedan  bazen obrubljen kamenim blokovima. Sve je ovdje rađeno od kamena, od stepenica i popločenja do zidića, kanala, kao i samog vrela i perila.

Obilazak bribirskih vrela i perila svakako završite u Kosavinu. Tu se nalazi vrelo i perilo koje je po svom položaju posebno. Nalazi se pedesetak metara od ceste Bribir – Selce.

Samo vrelo je veliko, kamenim blokovima obzidano i s prednje strane otvoreno, kao i većina bribirskih vrela. Nedatirano je. Do njega se nalazi betonsko perilo koje je s tri strane ograđeno visokom kamenim zidom. Za razliku od drugih perila, ovo je na povišenom mjestu pa su žene mogle robu prati stojeći, što je olakšavalo posao. Tu su još dva brentišća  sa slavinama i kamena istaka  u ogradnom zidu za odlaganje kabla.

Posjetite ovo vrelo  i uživat ćete u bujnom zelenilu, žuboru vode i cvrkutu ptica koji su ovdje, odmaknuti od svakodnevne vreve, puno jači.

underline-wave.png

I na kraju, prošećite Vinodolom!
Naša vrela i perila skrivena u zelenilu dio su nas samih.

Prepuštamo Vam dio naše intime s punim povjerenjem.

Uživajte i čuvajte ih zajedno s nama za neka nova vremena.

Skip to content