U organizaciji Udruge za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine „Juraj Julije Klović“ Grižane-Belgrad, u nedjelju, 8. veljače 2026. godine održan je 18. Griški krabunoški susret, koji je ove godine bio u znaku velike obljetnice – 160 let glazbe Krabunosa va Grižah. Susret je ispunio očekivanja organizatora – sudjelovala je čak 21 grupa, a brojna publika uživala je u bogatoj i šarolikoj povorci. Na čelu velike i duge kolone bila je Centralna glazba Grižane, a od Potočine do griške place prodefilirali su: Tribaljska Mala sloga, Barilac, Vela sloga, Momak Veseljak, Drivenička mesopusna parada, Bribirska parada, Karnevalska udruga „Kirci Bribirci“ Bribir, Novljanski mesopustari, Ledenički maškaroni, Gornji Kraj, Duga, Matkovići, Selačka mantinjada, Jakovarske krabulje, Šmričke mačkare, Mesopustari Kraljevice, Čočmani Hreljin, Kukuljanski zvončari te Udruga umirovljenika grada Crikvenice i Općine Vinodolske općine. Na kraju povorke, kako užanca nalaže, došli su stari griški krabunosi – kumpanija Zbrda Zdola, čuvajući duh starih običaja.
U Domu kulture Grižane postavljena je izložba koja je dodatno obogatila ovogodišnji susret. Posjetitelji su imali priliku pogledati fotografije svih glazbi od 1866. godine do danas, kao i fotografije svih maski s kojima su Grižanci sudjelovali na Riječkom karnevalu.
Poseban dojam ostavile su izložene uniforme svih glazbi koje su kroz povijest djelovale u griškom kraju – od najstarijih sastava do novijih generacija, svjedočeći o dugoj i ponosnoj tradiciji glazbenog i maškaranog života u Grižanama. Izložba je bila podsjetnik na bogato nasljeđe, ali i poticaj da se ta tradicija i dalje brižno čuva i prenosi na mlađe naraštaje.
Obljetnica 160 let glazbe
Iako u Griško-Belgradskom kraju krabunosi datiraju od puno, puno ranije, ove godine posebno je to što se slavi 160 godina od osnutka KALINIĆEVE GLAZBE u selu Blaškovići. Davne 1866. godine, osnovao ju je Gašpar Kalinić (plemeniti), zatim ju je naslijedio sin Srećko, a potom i unuk Srećko.
Instrumenti i zastava Kalinićevih održali su se dugo – sve do 1996. godine. Po staroj: „Bolje da se utare selo nego običaji“, Grižanci i Belgradci nisu nikad popustili – udružili su se i osnovali Centralnu glazbu, a brzo zatim uz nju se rodila i Mala glazba.
Kroz godine postojale su i djelovale Antovarska, Kosteljanska, Kamenjačka i Baretićeva glazba kao i Graničari, Grižane i Marušići – prozvani „Mali Pariz“. Neke su zbog osipanja stanovnika prestale djelovati, ali običaj nikada nije patio. Rodila se nova grupa – Zbrda Zdola – u kojoj su se našli oženjeni stariji i mlađi mškarci koji posebno vole te stare užance. Omaškarani su u sve i svašta. Ča grđe – to lipše! Nemaju uniforme, nego obuku što im dođe pod ruku.
Griški krabunosi su 1999. godine, pred 27 godina, po prvi puta sudjelovali na Riječkom karnevalu pod maskom slikara, imitirajući Juraj Julije Klovića, svijetu znanog kao minijaturistu griškog roda. Od tada su svake godine, uz alegorijska kola koja griški dečki osmisle i uvijek najbolje naprave te uz njihovog prepoznatljivog komandanta Željka Blažičevića – Kotorkina, rado viđeni gosti Riječkoga karnevala.
Govoriti o krabunosima ne bi bilo ispravno, a da se ne spomene Sentenca – zadnja točka mesopusnog programa. Šaljivim stilom kritizira se i pecne svakoga tko to zasluži. Ne živi se mesopust samo za vrijeme maškara – nego cijelu godinu, a Sentenca je zrcalo sela. Puno njih u njoj prepozna sebe, susjeda, prijatelja ili one na vlasti.
Na kraju, kad se mesopust krsti i dobije svoje ime, biva osuđen i spaljen na Bačevu uz slavnu rečenicu:
„Bubanj i muzika složno udaraj…“
I tako se još jedan Griški krabunoški susret upisao u bogatu povijest našega kraja – čuvajući običaje, glazbu i veselje za nove generacije.
Na pozornici su program raspoloženo vodili Gordana Kovačević, Neven Barac i Danijel Blažičević, dajući dodatnu živost i toplinu cijelom događaju.
Nakon što je povorka stigla na grišku placu, slavlje se nastavilo uz glazbu i dobro raspoloženje. Za ugođaj je bila zadužena grupa Point, a posjetitelji su uz pjesmu i ples mogli obnoviti energiju uz čak 800 porcija maneštre, koja se dijelila tokom druženja.
Organizator 18. Griškog krabunoškog susreta je Udruga za očuvanje narodnih običaja „Juraj Julije Klović“ Grižane-Belgrad, dok su pokrovitelji bili Općina Vinodolska općina i Turistička zajednica Vinodolske općine, koji kontinuirano podupiru očuvanje tradicije i kulturne baštine ovoga kraja.
Izvor fotografija: Darko Pečuvčić
