Povijest i tradicija Vinodola

underline-wave.png

Povijest

underline-wave.png

Vinodol je naseljen još u kameno doba, a u 2. stoljeću prije Krista Rimljani mu daju ime Vallis vineariae i kroz njega grade cestu prema Dalmaciji i utvrdu Badanj. Dolaskom Hrvata Vinodol dobiva današnje ime, a vinova loza, posebno autohtona sorta žlahtina, uzgaja se sve do danas.

Knezovi Frankopani i Zrinski ostavili su kroz mnogostoljetnu vladavinu dubok trag u povijesti Hrvatske, a posebno Vinodola, gradeći mnogobrojne utvrde, crkve i samostane. Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine.

Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena – Badanj. U našem kraju, u tadašnjem sjedištu crkvene vlasti, sastavljen je Vinodolski zakonik, a potpisnici su bili i tadašnji gradovi Bribir, Grižane i Drivenik. Vinodolski zakonik napisan je na glagoljici i, nakon ruske Pravde, najstariji je europski pravni dokument.

Tu se rodio “Michelangelo minijature” Juraj Julije Klović Croata, najveći predstavnik svjetske minijature i jedan od najvećih umjetnika koje je dala naša domovina.

Sakralna baština

underline-wave.png

Sakralna arhitektura Vinodola izuzetno je zanimljiva i raznolika. Predromanika je prisutna u temeljima gotičke Crkve sv. Stjepana u Driveniku i u Crkvi sv. Jurja na brijegu između Bribira i Selca.

U gotičkom stilu s pomakom prema renesansi izgrađena je Crkva sv. Petra i Pavla, Crkva sv. Antona Pustinjaka u Bribiru, Kapela sv. Martina u Podskočima i nešto kasnije Crkva sv. Martina u Grižanama, kao i dograđena Crkva Majke Božje Snježne u Belgradu. Crkva Majke Božje Snježne izuzetno je vrijedna zbog mnogobrojnih natpisa na glagoljici, kao i zbog izuzetno vrijednih orgulja na mijeh iz 18. stoljeća.

Od slikarskih djela posebno je vrijedna slika “Pranje nogu” Jacopa Palme ml. koja se nalazi u Crkvi sv. Petra i Pavla gdje su također pohranjeni vrlo vrijedno renesansno svetohranište i reljef Bogorodice. Crkva Pohođenja BDM Elizabeti u Triblju spominje se kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku.

Kneževi Frankopani i Zrinski poticali su izgradnju crkava i umjetnost, pa je tako za vrijeme njihove vladavine u Vinodolu izgrađeno preko trideset crkava, kapela i križeva.

Tradicija

underline-wave.png
TRADICIJA – NOŠNJA, GLAZBA, MESOPUST, GRADITELJSTVO

Tradicijska baština Vinodola bogata je i zanimljiva, proizašla iz načina života kroz stoljeća i raznih povijesnih utjecaja.

Vinodolska narodna nošnja neznatno se razlikuje od mjesta do mjesta. Ženska narodna nošnja crne je boje ukrašena čipkom, vezom i crvenim detaljima, dok je muška bijela, izvezena crvenom ili crnom vunom.

U Vinodolu se njeguje specifičan način pjevanja “na tanko i debelo”, a tradicionalan instrument koji prati narodno pjevanje su sopile. Osim njih, tradicionalni instrumenti su fidulice, mišnice i tamburice.

Tradicionalna arhitektura Vinodola uvjetovana je klimom, tlom, načinom života i materijalnim mogućnostima. Kamen je osnovni materijal kojim se grade vinodolske kuće s dvorom, a posebno su zanimljivi osebujni ulazi u dvorišta i kuće – portuni.

Mesopust je jedan od najstarijih narodnih običaja, a vezan je uz istjerivanje zime, zla i navještanje proljeća. Od Sveta Tri Kralja pa do Čiste Srijede traje mesopusno veselje, a zgode i nezgode koje su označile prošlu godinu zapisuju se u šaljivom osmercu – sentenci koja se čita na dan mesopusta.

Skip to content