Šetnice i planinarske staze

underline-wave.png

Staze su tako koncipirane da posjetitelji tijekom šetnje mogu uživati u prekrasnim vidicima na obalu i otoke te na planine Gorskog kotara

Za lijepa vremena pogled seže do Kornata, Bjelolasice, Risnjaka, slovenskog Snježnika, Julijskih Alpi te do talijanskih Dolomita

Karakteristike flore

Najviše površina zauzima šumska vegetacija. Rubni pojas uz more pokrivaju submediteranske šume hrasta medunca i bijelograbića koje se prostiru do 400 mnm, izad toga prelaze srodne šume hrasta medunca i crnog graba.

Osobit izgled ovim šumama daje trava jesenska šašika. Na visinama od 800 do 1000 mm pretežno raste bukva na otvorenim padinama, a ponegdje se umjesto nje javlja jela i crni grab. Iznad 1000 mm pa sve do 1200 mnm rastu mješovite dinarske šume bukve i jele to su najbogatije šume ovoga kraja.

Na visinama od 1200 do 1400 mm nalaze se šume pretplaninske bukve s karakterističnim sabljastimn oblikom debla. Iznad ovog pojasa nalazimo šumu bora krivulja te šibljake i mjestimične pašnjake.

Ova su područja bogata  zaštićenim biljnim vrstama. Tisa, planinčica, božur, velebitska degenija, božikovina, alpski kotrijan, žuta sirištara, zvjezdasti Ijiljan, kranjski ljijan, hrvatska žutika te bijeli vimenjak samo su neke od vrsta koje krase ovaj prelijepi kraj.

Botaničar svjetskog značaja Josip Pančić, rodom iz Bribira, otkrio je endemičnu četinjaču koja je po njemu nazvana pančićeva omorika.

Šetati i planinariti možete po:

Sedam staza i šetnica na području Crikvenice, Dramlja, Jadranova, Selca, Novog Vinodolskog i Vinodola pružit će vam nesvakidašnje vizure i posebno ozračje prilikom rekreacije.

Staze vode uz obalu, borovom šumom tik uz more ili zelenim zaleđem po mirisnim i oku ugodnim šumama, poljima, planinskim vrhovima, liticama i grebenima.

Savjeti šetačima i planinarima

underline-wave.png

Staze obilazite uz kartu. Prije polaska obvezatno provjerite daljinar i visinske razlike planirane rute te je uskladite s vlastitim tjelesnim mogućnostima.

Obujte planinarske cipele ili sličnu prikladnu obuću. Odjenite se prikladno i predvidite moguće promjene vremena (u višim predjelima moguće su razlike i do 15 Celzijevih stupnjeva).

Djeca obvezatno moraju imati pratnju. Najbolje je obilaziti staze u društvu. Upozoravamo Vas da staze obilazite na vlastitu odgovornost. Staze su označene planinarskim oznakama crveno-bijele boje te brojkama i slovima.

underline-wave.png
STAZA VALOVA

Dionicu od Selca do Novog Vinodolskog nikako ne obilaziti za kišnog i vlažnnog vremena.

STAZA KUSA I KRŠA

Ne obilaziti stazu za velikih vrućina i jakog vjetra.

STAZA LITICA

Ne obilaziti stazu za jakog sjevemog vjetra.

ZELENA STAZA

Ne obilaziti stazu za vrijeme magle, niske naoblake i snijega.

Prilazni putevi

underline-wave.png

Zbog naglog svladavanja visinskih razlika u ljetno doba koristiti ih samo ujutro i u predvečerje. Prilazni su putovi s morske strane blaži, a iz Vinodolske doline strmiji.

Prilazni put iz Drivenika prema STAZI LITICA ne preporuča se osobama slabije tjelesne kondicije.Visinska je razlika cca 700 m, u 2 h i 30 min hoda.

Dionice su pojedinih staza vrio duge te ih je nemoguée obici u jednom danu, stoga koristite prilazne i spojine putove u kombinaciji s dijelovima pojedinih staza radi skraćenja i uspješna zaokruživanja cjeline.

underline-wave.png
STAZA RIMLJANA

Za kiše ili dužeg kišnog perioda uzeti voodonepropusnu obuću.

NEBESKA STAZA

Ne obilaziti stazu za vrijeme magle, niske naoblake i snijega.

STAZA DEGENIJE

U slučaju vjetra srednje jakosti u Vašem mjestu odustanite od posjeta stazi. Strogo zabranjeno branje zakonom zaštićena bilja.

STAZA 1:

STAZA VALOVA

staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova

underline-wave.png

Staza valova započinje u Povilama a završava u Jadranovu. Staza je ukupne dužine 30 km i prolazi uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja.

Veći dio staze prolazi kroz naselja Povile, Novi Vinodolski, Selce, Crikvenicu, Dramalj, Perhate, Kloštar, Havisće i Jadranovo. Od autokampa Zagori u Novom Vinodolskom pa do uvale Slana u Selcima staza prolazi nenaseljenim područjem kao i od poluotoka Kačjak u Dram|ju do Perhata u Jadranovu te je samo u tom dijelu označena.

Unatoč tomu da se staza pruža uz samo more te prolazi mahom naseljenim područjem zadržala je čar nedirnute prirode u svim njenim osobitostima. Ne propustite šumu hrasta crnike u predjelu Dumboke i strme litice Takla i Dumboke.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 2:

STAZA KRŠA I KUŠA

staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova

underline-wave.png

Staza započinje u Novom Vinodolskom, a završava na prijevoju Orljak 260 mnm izmedu Jadranova i Drivenika. Staza je ukupne dužine 28 km, a većim djelom prolazi niskim brdovitim grebenom prosječne visine cca 300 mnm., kojim je Vinodolska dolina odvojena od mora.

Greben je prema unutrašnjosti tj, Vinodolskoj dolini strm, a nagib prema moru blag. Na prostoru Crikvenice greben presjeca vodeni tok Dobričine.

Staza pruža prekrasne vidike a morsku obalu i otočje
Kvarnerskog zaljeva, planine Velebit i Učku te na Tribaljsko jezero, gradine u Driveniku, Grižanama, prolazi uz gradinu Badanj, kapelicu Sv. Kuzma, Sv. Barbaru te crkvu Sv. Jurja.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 3:

STAZA LITICA

od Viništa preko ledeničke gradine te uz vinodolske litice sve do Zebra iznad Drivenika

underline-wave.png

Staza započinje u planinarskoj kuci Vanište na visini od 300 mnm a završava podno travnatog bila Zebra na području Uhnja 748 mnm iznad naselja Drivenik.

Staza je ukupne dužine 29 km a obuhvaća strme kamene litice iznad Vinodolske doline, koje čine stepenicu sa manjim zaravnjenim površinama prema planinskom masivu Kapele.
U početku staza prolazi obroncima prvog niza primorskog grebena iznad Klenovice i Povila, da bi se nakon naselja Zagon počela uspinjati uz same strme litice iznad Vinodola. Staza vodi čas kamenjarom, čas hladovinom primorske škare, čas planinskim livadama te čestim promjenama čini put zanimljivim.

Svakako je vrijedno posjetiti vrh Gradinu na 379 mnm, vidikovac Kamenog križa, vidikovac Kacalj na 511 mm, vidikovac Klamarušu sa vršnom stijenom na 570 mm sa prekrasnim pogledom na Vinodol te Crikvenicu, vidikovac Slipicu te uređeni vidikovac Pridvu, planinske Livade Njivine i Zebru te kameni masiv Kozak na 669 mnm.

Obratite osobitu pozornost na gradinu Ledenice koja je od rimske gradine prerasla u frankopanski grad te do kraja 17. st. bila u sastavu obrambene linije protiv Turaka.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 4:

ZELENA STAZA

od Luke Krmpotske preko planinskih vrhunaca Rujnika, Sitovnika, Zagradskog vrha, Kanculove glave do Medviđaka

underline-wave.png

Staza započinje u Luci Krmpotskoj kod lovačkog doma na visini od 750 mnm, a završava na vrhu Medviđak visine 1027 mm. Staza je ukupne duzine 45 km a obuhvaća planinske livade južnih padina Ričičkog bila, Rujnika Sitovnika, te planinske vrhove Rujnik 1042 mm, Sitovnik 1048 mm, Zagradski vrh 1187 mm, Kančulovu glavu 1120 mm i Medviđak 1027mnm.

Ti planinski vrhovi predstav|jaju u pravom smislu prvi niz planina iznad zaravnjenih površina Vinodolske doline, Pletenog i Crnog. U početku staza prolazi prekrasnim planinskim livadama, sa mnoštvom cvijeća i prekrasnim pogledima s jedne strane na more, kvarnersko otočje i Velebit, a sa druge strane na najviše planinske vrhunce toga područja kao što su Ričičko bilo, Strilež i Viševica.

Staza nakon vrha Sitovnika sa livada zalazi u šumske predjele. Karakteristike tog dijela staza su šume jele i bukve na teško pristupačnim terenima koje se izmjenjuju sa pitomim livadama Okruglog, Ravnog, Laza i Suhe. Svakako obiđite Zagradski vrh koji naziv duguje zagradama – kamenim ogradama pastirskih stanova Vinodolaca, sa koga se pruža izniman pogled na Kvarner, Velebit, čak Alpe i Dolomite, stijene Kukovače na 800 mm koja se strmo izdiže iznad kraške vrtace na 454 mnm.

Ne propustite posjetiti “Staklenu kapelicu” u neposrednoj blizini lovačkog doma u Luci krmpotskoj.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 5:

NEBESKA STAZA

od Luke Krmpotske pa preko najviših vrhunaca tog područja do Medviđaka

underline-wave.png

Staza takoder započinje u Luci Krmpotskoj kod lovačkog doma na visini od 750 mnm, a završava također na vrhu Medviđak visine 1027 mnm. Staza je ukupne duzine 53,70 km a obuhvaća najviše planinske vrhunce toga područja kao sto su Crni vrh 1169 mm, Ričičko bilo 1286 mm, Veliki Smolnik 1279 mm, Strilež 1381 mm, Viševica 1428 mnm, Zagradski vrh 1187 mm, Veliki Kobiljak 1112 mnm Medviđak 1027mnm.

Ti planinski vrhovi predstav|jaju prave oaze mira i tišine. Sjeverno od njih nalaze se nepregledna prostranstva bukovih i smrekovih šuma sve do Burnog bitoraja, Bjelolasice, Samarskih i Bijelih stijena, dok se u njihovim podnožjima prostiru pitome planinske zaravni Kolevratsko polje, Petnja, Crni kal, Maševo, Lukovo, Ravno i Ličko polje.

Svakako obići vrh Viševica na 1428 mm, Ričičko bilo na 1286 mnm, crkvicu Maša, Bansku stolicu karakterističnu po tri velike stijene nalik na glave te kameni kuk Strmeljeva.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 6:

STAZA RIMLJANA

od Crikvenice do Čandrli iza Drivenika prateći većim dijelom tok Dubračine

underline-wave.png

Staza započinje u Crikvenici kod Sportske dvorane i najvećim djelom prati tok rječice Dubračine sve do izvora kod sela Čandrli iza Drivenika.

Dužina staze je 15 km. Staza je dobila ime po tome što je upravo uz potok prolazila u doba Rimljana cesta koja je povezivala Tarsaticu sa Seniom (Trsat sa Senjom ).

Na stazi je vrijedno posjetiti dio ceste iz doba Rimljana koji je konzerviran, ruševine kapelice Sv. Duha iz 14. st., starohrvatsko groblje Stranče, malenice (mlinove) u selu Cerovići te gradinu Drivenik.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

STAZA 7:

STAZA DEGENIJE

od Sibinja kroz Vodnu dragu do Kozice

underline-wave.png

Staza započinje u Sibinju na Jadranskoj magistrali, a završava u Kozici, tj. u autokampu također na Jadranskoj magistrali. Staza je ukupne dužine 10 km a obuhvaća dvije u kopno uvučene drage kanjonskog tipa između brda Velikog vrha 512 mnm, Osredaka 502 mnm i Vrataruše 510 mnm odnosno Kokerna 539 mnm.

Staza je dobila ime po degeniji za koju se do tada vjerovalo da uspjeva samo u visinama Velebita. Staza prolazi kroz Vodnu dragu, a Tomišku dragu obilazi po sjevernoj i zapadnoj stjenovitoj ivici na 400 do 500 mnm. Mađarski botaničar Arpad Degen zaslužan je za pronalazak hrvatskog endema koji je po njemu nazvan “degenijom”.

mask2 1
km
UKUPNA DUŽINA STAZE
0 m
nadmorske visine

Pogledajte kartu šetnica i planinarskih staza

underline-wave.png
Skip to content