Prije 736 godina, predstavnici devet vinodolskih gradova (Bakar, Bribir, Drivenik, Grižane, Grobnik, Hreljin, Ledenice, Novi Vinodolski i Trsat) sastavili su i potpisali najstariji poznati cjelovito sačuvani pravni dokument na hrvatskom jeziku.

Pisan glagoljicom i hrvatskim jezikom, predstavlja zbornik pretežito običajnog prava vinodolskih općina, a sastoji se od 77 članaka u kojima su opširno razrađeni odnosi između gradova slobodne općine Vinodol i krčkih knezova Frankopana.
Pisan je na 14 listova pergamene, urešen biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima.

Upravo radi Vinodolskog zakonika danas je poznata struktura vinodolske zajednice, njezina ustroja i prava te etnološke i kulturne baštine, a usto je i jedan od najvrjednijih spomenika srednjovjekovnog hrvatskog jezika, a svjedoči izuzetnoj razvijenosti vinodolskog društva.

Izvornik nije sačuvan, a najstariji rukopis pisan je glagoljicom u drugoj polovici 16. stoljeća te se je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.