Na današnji dan, blagdan Sveta tri kralja davne 1288., točnije 6. siječnja u Gradu Novome potpisan je Vinodolski zakonik. Najstariji dokument hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava ondašnjih vinodolskih gradova općina Novog, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Gobnika i Trsata kao potpisnika Zakona.
Napisan je na 14 pergamentnih listova na čakavskom dijalektu i glagoljici, starom hrvatskom pismu s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima. Sastoji se od 77 članaka u kojima su opširno razrađeni odnosi krčkih knezova i vinodolskog stanovništva.
Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolci potpisivanjem Vinodolskog zakonika priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke. Dokument je potpisala komisija od 42 člana iz devet vinodolskih općina koja je popisala dužnosti i prava kmetova i feudalne gospode, čiji je predstavnik bio knez Leonard Krčki.
Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog, te je važan spomenik starog hrvatskog običajnog prava. Posebna pažnja posvećena je pravima žena, njihovoj osobnoj, moralnoj zaštiti i integritetu. Ovaj dokument ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. stoljeću.
Projektom Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, pokrenutom od strane Primorsko–goranske županije prije petnaestak godina, kroz valorizaciju i revitalizaciju bogate materijalne i nematerijalne baštine plemićke obitelji Frankopana obogatila se kulturno-turistička ponuda na području Gorskog kotara, Vinodola te otoka Krka. Novo uređeni Interpretacijski centar Bribir, kao dio Kulturno–turističke rute Putevima Frankopana, posvećen je upravo Vinodolskom zakoniku, a u prostoru stare frankopanske kule Turan, nekadašnjem zatvoru, govori se o važnosti ovog pravnog dokumenta kao „koljevci europske pravice“.
O važnosti očuvanja spomena na davnu i nadasve slavnu prošlost starih Vinodolaca i vladara Vinodola onog doba, obitelji Frankopan najbolje govore riječi himne malih bribiraca koji kroz pjesmu i igru čuvaju ovo bogato frankopansko nasljeđe.
Stari Frankopani kao da su bili vizionari i kao da su znali da će nakon njihove bogate ostavštine njihovi prostori i dalje živjeti i biti idealna pozornica i kulisa za razna događaja, susrete i okupljanja. I nakon što se ove godine obilježava 734. obljetnica Vinodolskog zakona i nakon što je iza nas čak devet stotina i četiri godine od prvog spomena knezova Frankopana, njihove utvrde, kašteli i kule i dalje plijene pažnju i svakom novom posjetitelju oduzimaju dah.
